preskoči na sadržaj

VI. osnovna škola Varaždin

Login

 

Školska obilježja

Himna škole (mp3)

Vizija, misija, vrijednosti

Vision, mission, values


CD dječjeg zbora "Varaždinski Slavuji"
BiH

Tražilica

Citati

GIF

Brojač posjeta...

Ispis statistike od 22. 10. 2013.

Ukupno: 2971170
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Matematika kao nastavni predmet
Autor: Katica Kalajdžija, 20. 9. 2012.

Nastavni sadržaji iz matematike od petog do osmoga razreda realiziraju se na redovnoj nastavi (4 sata tjedno za svaki razredni odjel), dopunskoj nastavi (1 sat tjedno za četiri paralelna razredna odjela) i dodatnoj nastavi (1 sat tjedno za četiri paralelna razredna odjela). Neki sadržaji će se u 6. b i c, te 7. a, b i d razredu ostvariti u vidu terenske i projektne nastave u skladu sa Školskim kurikulumom.


Kako bi ispunila očekivanja učenika i roditelja, učiteljica će u navedenim razredima koristiti brojna nastavna sredstva i pomagala te različite oblike i metode rada.

 
U svom svakodnevnom radu poseban naglasak stavljam na praćenje i vrednovanje učeničkih postignuća uvažavajući individualnost svakog pojedinca. U ovom najosjetljivijem dijelu odgojno – obrazovnog rada važna mi je transparentnost. O svakoj ocjeni ili primjedbi upisanoj u dnevnik, imenik ili moj rokovnik učenik dobiva informaciju na satu, a roditelj na individualnim razgovorima koji su temelj dobre suradnje, a rezultat – zadovoljno dijete.
 
U imenik, u rubriku “bilješke“ upisujem sadržaje i datume usmenog ispitivanja, omjer postignutih i mogućih bodova za svaki ispit znanja i ocjene iz višeminutnih provjera. Tu upisujem tekstualno praćenje učenikova postignuća i ocjene iz domaćih zadaća koje proizlaze iz kratkih pismenih provjera zadataka iz domaćih zadaća (iz obaveznog i neobaveznog dijela).
 
Gotovo svaka domaća zadaća ima obavezan dio koji je prilagođen svakom učeniku i neobaveznog, zahtjevnijeg dijela koji rješavaju učenici prema vlastitom nahođenju. Očekujem da će zadatke iz neobaveznog dijela rješavati učenici koji se spremaju za složenije programe u srednjoj školi i učenici polaznici dodatne nastave. Naravno, i o radu kod kuće ovisi znanje i ocjena iz matematike.
 
U rubriku sumativnoga vrednovanja upisuju se ocjene iz usmenog ispitivanja (pitanja u okviru ponavljanja uz povremene zapise na ploči). Ocjene iz pismenog ispitivanja u pravilu su ocjene iz ispita znanja. Ocjena iz domaćih zadaća je ocjena rada i znanja koja proizlazi iz bilješki o domaćim zadaćama.
 
S obzirom da su nastavni sadržaji raspoređeni u 6 cjelina poželjno je da svaki učenik na kraju svake cjeline ima po jednu ocjenu iz svake kategorije (usmeno, pismeno i domaće zadaće).
 
Matematika je specifičan predmet koji podrazumijeva puno redovitog rada u školi i kod kuće. Uvođenjem blok-satova u svrhu rasterećenja učenika smanjen je broj domaćih zadaća za 50%, stoga je nužno, da bi se održala potrebna razina vježbe, malo povećati broj zadataka vodeći računa o opterećenosti učenika.
 
U dopunsku nastavu može se uključiti svaki učenik koji osjeti potrebu zatražiti stručnu pomoć, iako za svaku nejasnoću može postaviti pitanje na redovnoj nastavi, neovisno radi li se o zadatku iz domaće zadaće ili pak o zadatku koji se radio u školi.
 
Dodatna nastava uvedena je za učenike koji žele više raditi, a održava se u dvije razine: za učenike kojima je potrebna pomoć u rješavanju složenijih zadataka i za one koji su spremni za natjecanja.
 
Kako bi postigli željene rezultate i učenici trebaju odrediti prioritete, napraviti racionalnu organizaciju raspoloživog vremena koja će osigurati redovitost u radu, ali i dovoljno vremena za igru, druženje s prijateljima i članovima obitelji i slično. Iz navedenog se može zaključiti ozbiljnost, odgovornost i rad, ali ima trenutaka za opuštanje i ležerniji pristup, jer djeca izložena brojnim izazovima modernog doba trebaju naše razumijevanje, strpljenje, pažnju i ljubav kako bi bezbolnije prebrodili najvažnije razdoblje svog života. Kako bismo svi
zajedno u tome uspjeli, nužna je dobra suradnja učenika, učitelja i roditelja, a to nas potiče na dobru komunikaciju.
 
I na kraju ne zaboravite: „Dijete ne treba biti odličan učenik, ali može biti odličan čovjek.“ –
zaključili su savjetnici AZOO.




[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju