Kako bi ispunila očekivanja učenika i roditelja, učiteljica će u navedenim razredima koristiti brojna nastavna sredstva i pomagala te različite oblike i metode rada.
U svom svakodnevnom radu poseban naglasak stavljam na praćenje i vrednovanje učeničkih postignuća uvažavajući individualnost svakog pojedinca. U ovom najosjetljivijem dijelu odgojno – obrazovnog rada važna mi je transparentnost. O svakoj ocjeni ili primjedbi upisanoj u dnevnik, imenik ili moj rokovnik učenik dobiva informaciju na satu, a roditelj na individualnim razgovorima koji su temelj dobre suradnje, a rezultat – zadovoljno dijete.
U imenik, u rubriku “bilješke“ upisujem sadržaje i datume usmenog ispitivanja, omjer postignutih i mogućih bodova za svaki ispit znanja i ocjene iz višeminutnih provjera. Tu upisujem tekstualno praćenje učenikova postignuća i ocjene iz domaćih zadaća koje proizlaze iz kratkih pismenih provjera zadataka iz domaćih zadaća (iz obaveznog i neobaveznog dijela).
Gotovo svaka domaća zadaća ima obavezan dio koji je prilagođen svakom učeniku i neobaveznog, zahtjevnijeg dijela koji rješavaju učenici prema vlastitom nahođenju. Očekujem da će zadatke iz neobaveznog dijela rješavati učenici koji se spremaju za složenije programe u srednjoj školi i učenici polaznici dodatne nastave. Naravno, i o radu kod kuće ovisi znanje i ocjena iz matematike.
U rubriku sumativnoga vrednovanja upisuju se ocjene iz usmenog ispitivanja (pitanja u okviru ponavljanja uz povremene zapise na ploči). Ocjene iz pismenog ispitivanja u pravilu su ocjene iz ispita znanja. Ocjena iz domaćih zadaća je ocjena rada i znanja koja proizlazi iz bilješki o domaćim zadaćama.
S obzirom da su nastavni sadržaji raspoređeni u 6 cjelina poželjno je da svaki učenik na kraju svake cjeline ima po jednu ocjenu iz svake kategorije (usmeno, pismeno i domaće zadaće).
Matematika je specifičan predmet koji podrazumijeva puno redovitog rada u školi i kod kuće. Uvođenjem blok-satova u svrhu rasterećenja učenika smanjen je broj domaćih zadaća za 50%, stoga je nužno, da bi se održala potrebna razina vježbe, malo povećati broj zadataka vodeći računa o opterećenosti učenika.
U dopunsku nastavu može se uključiti svaki učenik koji osjeti potrebu zatražiti stručnu pomoć, iako za svaku nejasnoću može postaviti pitanje na redovnoj nastavi, neovisno radi li se o zadatku iz domaće zadaće ili pak o zadatku koji se radio u školi.
Dodatna nastava uvedena je za učenike koji žele više raditi, a održava se u dvije razine: za učenike kojima je potrebna pomoć u rješavanju složenijih zadataka i za one koji su spremni za natjecanja.
Kako bi postigli željene rezultate i učenici trebaju odrediti prioritete, napraviti racionalnu organizaciju raspoloživog vremena koja će osigurati redovitost u radu, ali i dovoljno vremena za igru, druženje s prijateljima i članovima obitelji i slično. Iz navedenog se može zaključiti ozbiljnost, odgovornost i rad, ali ima trenutaka za opuštanje i ležerniji pristup, jer djeca izložena brojnim izazovima modernog doba trebaju naše razumijevanje, strpljenje, pažnju i ljubav kako bi bezbolnije prebrodili najvažnije razdoblje svog života. Kako bismo svi
zajedno u tome uspjeli, nužna je dobra suradnja učenika, učitelja i roditelja, a to nas potiče na dobru komunikaciju.
I na kraju ne zaboravite: „Dijete ne treba biti odličan učenik, ali može biti odličan čovjek.“ –
zaključili su savjetnici AZOO.