JELOVNIK
RASPORED SATI I SATNICA
ŠKOLSKI DOKUMENTI
POLICA OSIGURANJA CROATIA OSIGURANJE
ZAKONI I PRAVILNICI
UDŽBENICI
Nastava povijesti organizirana je kronološki. U nastavi povijesti obrađuju se procesi, pojave i događaji koji objašnjavaju razvoj ljudskoga društva i ljudskoga djelovanja od prapovijesti do danas. Suvremena nastava povijesti proučava opću i nacionalnu povijest te političku, kulturnu, društvenu, gospodarsku povijest itd. Ona također uključuje i teme iz zavičajne prošlosti, kao i izvanučioničku i terensku nastavu.
CILJ NASTAVE POVIJESTI
Svrha je nastave povijesti omogućiti učenicima da na odabranim temama steknu znanja i vještine koje će im pomoći u razumijevanju suvremenog svijeta. Osnovni cilj učenja povijesti u osnovnoj školi je razvijanje interesa za proučavanje prošlosti i zanimanja za sadašnjost, odnosno razvijanje povijesnog mišljenja.
ZADAĆE NASTAVE POVIJESTI
Učenici:
Ø uče o najvažnijim događajima, pojavama, procesima i značajnim obilježjima razdoblja i društava koja proučavaju
Ø vježbaju snalaženje u vremenu i prostoru, usvajaju i ispravno koriste povijesno nazivlje u opisivanju prošlih razdoblja, događaja i procesa
Ø uče o temeljnim procesima koji pomažu razumijevanju prošlosti (kronologiji, uzročnosti, promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, tumačenju, istraživanju i značenju prošlih događaja)
Ø upoznaju se s ulogom izvora i literature u objašnjavanju prošlosti
Ø pronalaze, upoznaju, raščlanjuju i vrjednuju različite izvore informacija
Ø upoznaju temeljne vrijednosti na kojima počiva suvremeno društvo, kritički razmišljaju o svijetu u kojem žive
Ø razvijaju interes za povijest, ali i očuvanje kulturne baštine, razvijaju radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje.
SADRŽAJI RADA U ŠESTOM I OSMOM RAZREDU
6. RAZRED
Ø Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda; Feudalno društvo; Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku; Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti; Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.); Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca; Humanizam i renesansa; Velika geografska otkrića; Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i Europi; Reformacija i katolička obnova; Europa u doba baroka; Hrvatska u ranome novome vijeku (16. - 18. st.)
8. RAZRED
Ø Versajski poredak; Demokratski procesi između dvaju ratova; Totalitarni režimi između dva rata; Hrvatska u prvoj Jugoslaviji; Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj; Drugi svjetski rat; Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom komunističkih sustava; Procesi dekolonizacije svijeta; Hrvatska u drugoj Jugoslaviji; Postanak i razvoj samostalne hrvatske države; Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća
(Nastavni plan i program za osnovne škole)
Načini, postupci i elementi vrednovanja
U nastavi povijesti ocjenama od 1-5 vrednuju se sljedeći elementi (brojčanom i opisnom ocjenom).
Usvojenost osnovnih podataka
Poznavanje osnovnih činjenica, opisivanje prošlosti vlastitim riječima, povezivanje i sređivanje povijesnih činjenica, definiranje povijesnih pojmova (ključni i novi pojmovi) i njihovo povezivanje s prostorom, utvrditi razlike i sličnosti različitih razdoblja.
Uočavanje uzročno – posljedičnih veza, objašnjavanje, logičko zaključivanje, kritičko prosuđivanje.
Uočavanje uzročno – posljedičnih veza
Praktične: izrada crte vremena, kronološke tablice, grafičkih prikaza, izrada prezentacija, postera, plakata.
Spoznajne: opisati i objasniti uzroke i posljedice povijesnih događaja, situacija i promjena, klasificirati uzroke i posljedice (koji je uzrok najvažniji), analiziranje grafičkih prikaza; zaključivanje na temelju povijesnih izvora, skica, brojčanih podataka, grafikona, fotografija;
Snalaženje u vremenu i prostoru
Učenici razlikuju prošlost, sadašnjost i budućnost, snalaze se na crti vremena, interpretiraju podatke iz kronološke tablice, svrstavaju događaje, osobe i promjene kronološkim redom, poznavanje godina i velikih povijesnih razdoblja
Vještina čitanja i interpretiranja sadržaja povijesne karte (opisivanje i objašnjavanje povijesnih sadržaja na povijesnoj i geografskoj karti te povezivanje sadržaja karte i stvaranje zaključka i predodžbe o prikazanom prostoru).
Oblik provjeravanja i ocjenjivanja
Usmena i pisana provjera
Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute
razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom.
Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju
ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih i
uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine.
VI. i VIII. razred – tri pisane provjere znanja tijekom nastavne godine
Pisane provjere provode se prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi te Vremeniku pisanih provjera objavljenom na Internet stranicama škole.
U rubrici opisnog praćenja učenika uz obrazloženje ocjene učenikova postignuća iz pojedinog elementa ocjenjivanja nalazi se i osvrt na ispunjavanje radne bilježnice, nošenje potrebnog pribora, udžbenika, radne bilježnice, bilježnica), redovitost u pisanju domaćih zadaća, doprinos u skupnom radu, aktivnost na satu – zalaganje, interes za nastavne sadržaje, odnos prema radu te suradnja s učenicima i nastavnikom.
Kako bi učenici bili zadovoljni rezultatima učenja važno je biti aktivan tijekom obrade i ponavljanja gradiva te redovito kod kuće za svaki sat naučiti novo gradivo i ponoviti barem dio starijeg gradiva. Bilješke u bilježnici samo su „vodiči“ kod učenja – pokazuju što je važno, a da bi se moglo objasniti naučeno potrebno je učiti iz teksta u udžbeniku. U udžbenicima posebnu pažnju treba posvetiti slikama, kartama i grafičkim prikazima jer oni objašnjavaju gradivo i olakšavaju pamćenje. Naučeno gradivo može se samostalno provjeriti prema pitanjima u udžbeniku iza svakog odlomka odnosno prema zadacima u radnoj bilježnici.
Nekoliko savjeta za „lakše“ učenje:
- ponoviti gradivo pomoću samostalno izrađene „pametne mape“
- samostalno izraditi kronološku tablicu ili godine i događaje staviti na crtu vremena