JELOVNIK
RASPORED SATI I SATNICA
ŠKOLSKI DOKUMENTI
POLICA OSIGURANJA CROATIA OSIGURANJE
ZAKONI I PRAVILNICI
UDŽBENICI
prof. defektolog-logoped
Stručni suradnik defektolog - logoped tijekom školske godine obavlja poslove predviđene Godišnjim planom i programom rada stručnog suradnika defektologa – logopeda.
Neposredni rad s učenicima - uključuje otkrivanje i identifikaciju teškoće kod učenika te dogovor s roditeljima i učiteljima o dijagnostičkom postupku za utvrđivanje vrste i stupnja poremećaja. Dogovor za rehabilitaciju učenika koji se provodi individualno ili grupno 1 do 2 puta tjedno ovisno o teškoći. Uz djecu koja trebaju pomoć pri svladavanju nastavnog plana i programa, logopedske vježbe pohađaju i djeca s teškoćama govorno jezične komunikacije, teškoćama čitanja i pisanja (disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom), slušno oštećeni učenici, učenici s cerebralnom paralizom, učenici s elementima autizma, učenici s ADHD sindromom te učenici s poremećajima u ponašanju. Cjelokupni rad se temelji na jakim stranama učenika, a tek potom na ograničenjima.
Planiranje, programiranje, pripremanje i vođenje evidencije o neposrednom edukacijsko rehabilitacijskom radu – izrada i vođenje sve potrebne dokumentacije.
Suradnja s profesorima, nastavnicima, učiteljima, stručno službom škole, ravnateljem – testiranje učenika za upis u prvi razred, sudjelovanje u Komisiji za određivanje primjerenog oblika školovanja, formiranje razrednih odjela, izrada individualnih mjesečnih programa rada za djecu s teškoćama, savjetovanje u svezi s učenicima s teškoćama u razvoju, održavanje predavanja na zadanu temu.
Suradnja sa stručnim i društvenim ustanovama zvan škole – Centar za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ Varaždin, Centar za logopediju opće bolnice Varaždin, stručna služba Dječjeg vrtića „Varaždin“, ERF Zagreb, ostali Centri i Udruge u Hrvatskoj.
Suradnja s roditeljima, starateljima i udomiteljima - upoznavanje roditelja s vrstom i stupnjem teškoća / poremećaja govora, jezika, slušanja, čitanja i pisanja te teškoća učenja, potrebitosti terapije te s načinima i mogućnostima ublažavanja teškoća, instruktivni rad s roditeljima u cilju uključivanja roditelja kao aktivnog sudionika u tijek rehabilitacijskog procesa, izrada pisanih uputa za roditelje, izrada vježbi za rad u roditeljskom domu.
Ostali poslovi – sudjelovanje u radu Učiteljskih i Razrednih vijeća te ostali poslovi utvrđeni tijekom tekuće školske godine, suradnja i koordinacija pomoćnika u nastavi.
Stručno usavršavanje – praćenje stručne literature, suradnja i rad u Aktivu stručnih suradnika Varaždinske i Međimurske županije, HLD Varaždin, sudjelovanje na seminarima koji se bave problematikom vezanom uz govorno – jezične teškoće, teškoće čitanja, pisanja i matematičkih vještina, autizam, ADHD, oštećenje sluha, cerebralnu paralizu i probleme ponašanja.
Broj telefona: 042/658-980
Govorno-jezični poremećaji
1. Usporeni razvoj govora- ova dijagnoza najčešće se postavlja kod djece čiji je govor još uvijek u razvoju (djeca u dobi do tri, četiri godine). Djeca razumiju govor svoje okoline, ali se služe rečenicama koje nisu primjerene kronološkoj dobi. Kad roditelji posumnjaju na bilo kakva zaostajanja u govoru trebali bi se odmah obratiti za pomoć logopedu.
2. Dyslalia ili neispravan izgovor glasova - ovisno o skupini glasova koja je zahvaćena poremećajem, neispravan izgovor glasova dijeli se u nekoliko skupina: sigmatizam, rotacizam, lambdacizam, kapacizam, gamacizam, tetacizam, deltacizam i etacizam
Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:
3. Mucanje – je lako prepoznatljivo zbog svojih specifičnih manifestacija, a to su: ponavljanje dijelova riječi ili rečenice, produžavanje glasova, zastoji u govoru, neadekvatne puze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice, dulje trajanje govora. Između druge i treće godine života (intenzivni razvoj govora) može se javiti fiziološko mucanje. Simptomatski u potpunosti nalikuje pravom mucanju, ali je važno naglasiti da je to prolazna faza koja u najvećem broju slučajeva, ne ostavlja nikakve posljedice na dječji govor.
4. Poremećaj čitanja i pisanja - da bi dijete uspješno ovladalo čitanjem ono mora razviti neke sposobnosti i savladati određene vještine: mora poznavati do izvjesnog stupnja govorni jezik prije nego što počne čitati, kako bi moglo shvatiti poruku teksta; mora znati rastaviti riječi na sastavne dijelove, slogove i glasove; treba naučiti vezu između slova i glasa; treba savladati orijentaciju u prostoru i praćenje slijeva na desno i gore-dolje; treba naučiti da je pisana riječ znak za izgovorenu i da ima isto značenje; treba razumjeti pisanu poruku. Dijagnoza specifični poremećaj čitanja i pisanja ne postavlja se prije kraja drugog razreda.
5. Poremećaj glasa - prvi i najuočljiviji poremećaj fonacije je promuklost (dysphonia). Poremećaji fonacije mogu nastati zbog organskih promjena, ali mogu biti i posljedica pogrešne uporabe glasa (funkcionalne disfonije). Uvijek moramo nastojati otkriti pravi uzrok promuklosti kako bismo pravilno provodili liječenje i rehabilitaciju.